This Page Needs Java Script Support
 
 

Filozofski fakultet u Novom Sadu

Filozofski fakultet u Novom Sadu osnovan je juna 1954. godine, kao deo Beogradskog univerziteta. U svom sastavu Fakultet je tada imao samo šest studijskih grupa: za istoriju, za južnoslovenske jezike, za jugoslovensku književnost, za engleski jezik i književnost, za nemački jezik i književnost i za matematiku sa fizikom. Fakultet se ubrzano razvijao, kadrovski popunjavao, a za kratko vreme zasnovana je i biblioteka za potrebe nastave i nauke. Razvoj fakulteta pratilo je i otvaranje novih studijskih grupa: 1957. godine otvoren je Lektorat, a 1959. godine Katedra za mađarski jezik i književnost, 1961.

godine prve studente upisala je Katedra za slovački jezik i književnost, 1981. godine osnovane su katedre i otvorene studijske grupe za rumunski jezik i književnost.Školske 1961/62. godine Fakultet je osnovao katedre i upisao prve studente na studijske grupe za rusinski jezik i književnost, za francuski jezik i književnost, za hemiju, za fiziku, za biologiju, nešto kasnije i za geografiju. Filozofski fakultet je 1969. godine razdvojen na dva fakulteta- Filozofski i Prirodno-matematički.
Danas se ovaj Fakultet sastoji od 17 odseka: za anglistiku, filozofiju, germanistiku, hungarologiju, istoriju, komparativnu književnost, medijske studije, pedagogiju, psihologiju, romanistiku, rumunistiku, rusinistiku, slavistiku, slovakistiku, sociologiju, srpski jezik i lingvistiku, i Odsek za srpsku književnost. Dekanat čine prof. dr Ljiljana Subotić –  dekan, doc. dr Biljana Šimunović Bešlin –  prodekan za nastavu i nauku, prof. dr Milivoj Nenin – prodekan za finansijsko- materijalna pitanja i prof. dr Pavle Sekeruš –  prodekan za naučnu i međunarodnu saradnju.


Pored osnovnih i master studija, fakultet poseduje i akreditovane studijske programe za specijalističke, magistarske i doktorske studije.
Najmlađi odsek na ovom Fakultetu je Odsek za medijske studije, sa studijskom grupom Žurnalistika, koji je osnovan 2004. godine, kada je i upisana prva generacija studenata. Nastava je organizovana u obliku predavanja, vežbi, novinarskih radionica i novinarske prakse. Predmeti uže struke, kao što su Uvod u novinarstvo i Internetsko novinarstvo, usmereni su ka osposobljavanju studenata za rad u medijima, za ovladavanje novinarskim žanrovima, tehnikama novinarstva i, pre svega, ka formiranju odgovornog stava prema pozivu novinara u savremenom društvu. Opšteobrazovni predmeti (filozofija, sociologija, osnovi ekonomije...) omogućuju studentima da steknu osnovna znanja iz raznih humanističkih disciplina, neophodnih za obavljanje novinarskog posla.


Naporedo sa osnivanjem studijske grupe počelo je i formiranje bibliotečkog fonda i opremanja studija za praktičan rad – radijski studio i televizijski studio.

Razvoj filozofije kao univerzitetske studijske discipline na Filozofskom fakultetu započinje osnivanjem Instituta za filozofiju i sociologiju 1976. godine.
Studijska grupa za filozofiju i sociologiju započinje sa radom školske 1988/89. godine, a od školske 1996/97. Odsek za filozofiju i sociologiju razdeljuje se na Odsek za filozofiju i Odsek za sociologiju.
Nastavnici sa Odseka za filozofiju drže nastavu iz filozofske grupe predmeta na onim studijskim grupama Filozofskog fakulteta u čijim se planovima studija nalaze neki od filozofskih predmeta (istorija filozofije, logika, etika i estetika).
Odsek se bavi i sistematskim naučno-istraživačkim radom na naučnim projektima koji su prihvaćeni u Ministarstvu za nauku i tehnologiju. Do sada su na Odseku za filozofiju urađena tri petogodišnja naučno-istraživačka projekta ("Marksizam i savremena filozofija", "Problemi savremene filozofije" i "Transformacije filozofije i moderno društvo"). Na Odseku za filozofiju rađen je projekat "Mesto filozofije u savremenom društvu" (2005/06.) za Pokrajinski sekretarijat za nauku.

Razvoj pedagogije na Filozofskom fakultetu započinje školske 1956/57. godine, a školske 1972/73. godine otvara se studijska grupa za pedagogiju kada se i upisuje prva generacija studenata.
1976. godine Katedra za pedagogiju prerasta u Institut za pedagogiju, koji se kasnije transformiše u Odsek za pedagogiju i Odsek za psihologiju.
Poslediplomske studije pedagogije čini šest smerova: Opšta pedagogija, Didaktika, Školska pedagogija, Predškolska pedagogija, Andragogija i Istorija pedagogije.
Odsek se bavi naučno-istraživačkim radom još od njegovog osnivanja. Realizovano je nekoliko desetina projekata iz svih pedagoških disciplina,čiji su rezultati objavljeni u monografijama, Zborniku Odseka za pedagogiju, kao i naučnim i stručnim časopisima.

 

Fakultet poseduje Studentski parlament, kao i Službe za studentska pitanja i nastavu, za finansijsko materijalne poslove, za obezbeđenje, održavanje i preventivno tehničku zaštitu, i za opšte, pravne i kadrovske poslove.
Savez studenata Filozofskog fakulteta jeste najstarija i najveća studentska organizacija na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i kao takva deluje i radi zarad svojih studenata već punih 15 godina.
U toku svog postojanja Savez je organizovao mnoštvo humanitarnih akcija, seminara, tribina i književnih večeri, žurki različitih povoda i sadržaja, počev od prijema brucoša, preko humanitarnih akcija, rođendana Saveza, pa sve do dočeka Dana zaljubljenih, maskembala i sl.
Već dugi niz godina Savez organizuje apsolventske ekskurzije, rad preko leta u Americi, izlete, prijeme brucoša i apsolventske večeri. I ove, kao i svake druge godine, Savez organizuje okupljanje studenata Filozofskih fakulteta sa prostora bivše SFRJ (Filozofijada) na kojem će studenti imati priliku da sklapaju prijateljstva, razmenjuju iskustva, literaturu i učestvuju u bogatom takmičarskom programu Filozofijade, počev od sportova do retorskog takmičenja i čitanja poezije. Podrazumeva se da će između termina takmičenja biti organizovane studentske žurke i nezaboravan provod.

Takođe postoji i Studentska unija Filozofskog fakulteta, Klub studenata žurnalistike – Impressum, Klub studenata psihologije – Transfer, Klub studenata pedagogije – Klik i Klub studenata istorije – Klio, koji u značajnoj meri pomažu studentima i omogućavaju im da se uključe u mnogobrojne aktivnosti svog Odseka. Tako se na sajtu KSŽ Impressuma mogu naći mnogobrojni saveti, kao što su: Prva pomoć za brucoše, Najnovije skripte, Vesti sa fakulteta, Oglasna tabla, Akcije i dešavanja itd.

Zajedničkom saradnjom profesora i studenata, Filozofski fakultet je osnovao i veliki broj časopisa u sklopu različitih odseka, koji izlaze periodično, jednom do četiri puta godišnje. Tako Odsek za hungarologiju potpisuje dva časopisa – HUNGAROLÓGIAI KÖZLEMÉNYEK /HUNGAROLOŠKA SAOPŠTENJA i TANULMÁNYOK / STUDIJE, Odsek za srpski jezik i lingvistiku – PRILOZI PROUČAVANJU JEZIKA, Odsek za istoriju – ISTRAŽIVANJA, Odsek za filozofiju – ARHE, Odsek za medijske studije – KOD 04 Impressum i Studentska produkcija „DEKODIRANJE“ (isključivo studentski časopisi), a pored navedenih tu je i GODIŠNJAK FILOZOFSKOG FAKULTETA U NOVOM SADU, kao i Slovački studentski časopis TRAF! .
Osim velikog broja časopisa, fakultet poseduje i veliki broj naučno-istraživačkih projekata, projekata saradnje s privredom i drugih projekata (TEMPUS, CEEPUS, WUS, INTERREG).
O trudu i predanosti svom pozivu, kako profesora tako i studenata, svedoči i veliki broj nagrada koje su primili isti, kao i sam Fakultet. Neke od njih su:
Nagrada za životno delo prof. dr Mariji Kleut, „Pavle Ivić“ doc. dr Slobodanu Pavloviću, „Najbolji radijski prilog mladog novinara/novinarke“ Duški Bajić, studentkinji, Specijalna nagrada na 4. Regionalnom radijskom festivalu“ Tamari Savić, studentkinji, Godišnja nagrada za borbu protiv diskriminacije Dinku Gruhonjiću, Druga nagrada „Dr Zoran Đinđić“ za mladog naučnika i istraživača u AP Vojvodini doc. dr Vanji Ković, „Jug Grizelj“ Dimitriju Boarovu i mnoge druge.

U novoj 2009/2010. godini na Odsek za medijske studije će se upisati ukupno 60 studenata, od kojih će 30 biti finansirano iz budžeta, a 30 na samofinansiranju.
Školarina za samofinansirajuće studente psihologije, pedagogije, engleskog jezika i književnosti, istorije i žurnalistike iznosi 96 000 dinara, a za ostale smerove 65 000 dinara.

Uslov za prelazak na finansiranje iz budžeta za samofinansirajuće studente je da ostvare 48 ESPB, a uslov za zadržavanje statusa finansiranja iz budžeta je 37 ESPB. Cilj Fakulteta je da otpočne pravi bolonjski proces do 2012. godine, što znači da će samofinansirajući studenti morati da ostvare svih 60 ESPB za prelazak na budžet.

Jelena Denda, žurnalistika

početna :: o nama :: članci :: redakcija :: uključi se :: kontakt

Copyright ©2005 All Rights Reserved. by chuki